ERL UVOD U FILOZOFIJU PDF

Nihil magis praestandum est quam ne pesorum ritu sequamur antecedentis gregem, pergentes, non qua eundum est, sed qua itur. Seneca, De vita beata Eine ganze Reihe durchleuchteter Leute glaubte und glaubt noch immer, dass ein einziger Geist besteht, welcher allumfassed ist und umfasst das ganze All. Leibnitz Rije unaprijed Uvoenje u filozofiju pretpostavlja dvije stvari. Jednom da znamo to filozofija jest, drugi put da ne znamo jer se tek uvodom moramo poduiti o biti filozofije. Ovaj dvojaki pristup filozofiji lei u biti nje same. Posebno je pitanje ono o odnosu filozofije i objave.

Author:Faern Kile
Country:Cayman Islands
Language:English (Spanish)
Genre:Medical
Published (Last):21 November 2015
Pages:372
PDF File Size:5.8 Mb
ePub File Size:9.75 Mb
ISBN:866-8-80795-342-5
Downloads:40855
Price:Free* [*Free Regsitration Required]
Uploader:Vudogis



Nihil magis praestandum est quam ne pesorum ritu sequamur antecedentis gregem, pergentes, non qua eundum est, sed qua itur. Seneca, De vita beata Eine ganze Reihe durchleuchteter Leute glaubte und glaubt noch immer, dass ein einziger Geist besteht, welcher allumfassed ist und umfasst das ganze All. Leibnitz Rije unaprijed Uvoenje u filozofiju pretpostavlja dvije stvari. Jednom da znamo to filozofija jest, drugi put da ne znamo jer se tek uvodom moramo poduiti o biti filozofije.

Ovaj dvojaki pristup filozofiji lei u biti nje same. Posebno je pitanje ono o odnosu filozofije i objave. Logos filozofije tu je podreen logosu objave koja je iva rije Boja. Tree je pitanje ono o novovjekoj metafizici-tu duh dolazi k samome sebi u svojoj slobodi i filozofija vie ne slui antikom usudu niti srednjovjekovnoj teologiji.

S tim trima temama zakljuujemo i na uvod u filozofiju. Polazei od Heideggera povijest je filozofije viena kao povijest zaborava bitka i zato je zadaa miljenja da ponovni iskon filozofiranja i zapone s drugim poetkom.

Filozofija se shvaa razliito, posebno njena istina kao ideja kod Platona i nous kod Aristotela, Bog u srednjovjekovnoj filozofiji te kao apsolut u novovjekoj metafizici.

Put od Platona do Hegela put je povijesti ideje. Kako kae Aristotel - i sada i prije i uvijek filozofi su se pitali: to je bitak, a to znai to je bivstvo. Filozofija je kao lov na bie - thera toud ontos - i za Platona je kao i za Aristotela i Hegela potraga za onim to odista jest unato svakom prividu.

I sa Sokratovim mladiima filozofija se obraa mladima iako svoju zrelost postie u starijoj dobi. Filozofija ostaje trajno mlada i aktualna koliko se i gdje filozofira. Pitanje o filozofiji nije nevano jer kako kae Fichte kakvu filozofiju odabere takav e i ivot imati. Iza svakoga ivota stoji svjesno ili nesvjesno ovakva ili onakva filozofija i odreuje pravac tome ivotu. Zato je filozofija od egzistencijalne vanosti i to ne samo filozofija egzistencije nego uope svaka filozofija. Utoliko je Soren Kierkegaard u pravu kada kritizira Hegela koji izgrauje veliki sistem apsolutne filozofije a zaboravlja pojedinanu egzistenciju.

Filozofija sama ostaje meutim ipak stvar iznimnih pojedinaca i zato je isto tako dragocjena kao to je i rijetka - Feniks filozofije raa se tek od vremena do vremena iz pepela i rasvjetljuje svojim sjajem tamne obrise bitka. Marijan Cipra: Uvod Naa je zadaa da izloimo i predloimo jedan uvod u filozofiju. Pri tome moramo poeti od pretpostavke ne da znamo, nego da uope ne znamo to je to filozofija jer se u to moramo tek uvesti jednim uvodom.

Uvod u filozofiju pretpostavlja da ne znamo to je to filozofija jer se tek kroz uvod moramo pribliiti tome to filozofija jest. Malo je udno da ba ne bismo znali uope to je to filozofija. Ta svakodnevno se moe uti reenica: to to filozofira? Ili Nemoj filozofirati! Tu je filozofija shvaena kao neto negativno ili bar manje vrijedno to u svakodnevnom ivotu treba izbjegavati. Prema tome ve znamo to je to filozofija.

Ali tome nije tako. Ponajprije mi uope ne znamo to je to filozofija, nego se o tome tek moramo poduiti ili, kako se kae, moramo se informirati. Kako pak da se informiramo? Na primjer uzet emo neki prirunik ili rjenik i potraiti ondje to se kae o filozofiji.

Najbolje da posegnemo za nekim strunim rjenikom, na primjer za Historijskim rjenikom filozofije Joachima Rittera koji jo uvijek izlazi i imat e ukupno 12 svezaka. Natuknica Filozofija ondje je nairoko obraena od Ondje je naveden sadraj te natuknice: 1. Antika 2. Patristika i srednji vijek 3. Renesansa, humanizam, reformacija 4.

Novi vijek 5. Institucionalni oblici filozofije 6. Literarne forme filozofije 7. Istona Azija. Svako od tih poglavlja ima niz potpoglavlja i tako imamo kompletan pregled shvaanja filozofije kroz cijelu njezinu i nau povijest.

Ali ako ve sami nemamo nekog pojma o fi- lozofiji, neemo nita razumjeti ni u tim natuknicama jer one pretpostavljaju, kad svoje gradivo izlau povijesno, da mi ve znamo neto o samoj filozofiji ija je povijest tu izlo- ena. Ali znamo li ve neto doista? Jedva, jer ako slijedimo tu povijest pojma filozofija doi emo samo u jo veu nepriliku sa samom filozofijom. Njezina povijest bit e za nas nerazumljivo pripovijedanje.

Drugaije stoji stvar s uvodom. Znamo to je to uvod. Uvod je tekst koji nas uvodi u neku stvar, koji nas pribliava nekoj stvari zapravo nekom tekstu da bi nam olakao njegovo razumijevanje.

Taj uvod je tekst koji nas uvodi, koji nas pribliava drugom tekstu, naime filozofiji, koja se uvijek izlae u obliku jednog teksta. Naravno da postoje i usmena izlaganja filozofije, tovie neki meu najveim filozofima nisu nita pisali.

Sokrat na primjer ili Platon u svojim ezoterikim predavanjima. Grki filozof Diogen, kinik, koji je ivio u bavi i svjetiljkom po danu traio ovjeka, takoer nije nita pisao. Takvih primjera ima jo. Uvoenje u filozofiju moe biti usmeno ili pismeno. Ali kako god bilo, u jednom emo se sloiti. Uvod prethodi filozofiji, on je vremenski prije nego sama filozofija.

Je li i bivstveno prije? Ono oito upuuje na vrijeme. Vrijeme se dijeli na prije i poslije. Izmeu prije i poslije jest sada. Vrijeme tako ima tri dijela: ono prije, ono poslije i ono sada. Perfekt, prezent i futur. Uvod u filozofiju znai da neto dolazi prije filozofije same, to prije je uvod u nju, on prethodi u vremenu filozofiji.

To su tri momenta vremena. Mi se svi razumijemo kad kaemo vrijeme, kad kaemo prije, sada i poslije. Ali donosi li nam to razumijevanje ve i znanje o vremenu, o tome to je vrijeme. U gramatici se govori o vremenu i vremenima, u fizici se mjeri i govori o vremenu, vrijeme ulazi u fizikalne formule i zakone, povijest govori o prolim vremenima, futurologija o vremenu buduem, pjesnik govori o vremenu prolom, sadanjem i buduem.

Znademo li dakle to je vrijeme? Jedva, jer upravo to razliito razumijevanje zbunjuje i dovodi do pitanja to je vrijeme kao takvo, vrijeme po sebi. Ovakav nain pitanja: to je neto samo, neto po sebi, neto kao takvo jest ve filozofski nain pitanja. Pitanje o vremenu ve je samo filozofsko pitanje. Nijedna druga znanost ne pita za vrijeme kao takvo, nego ve pretpostavlja nekakav pojam vremena.

Ali sam pojam-vrijeme - kao takav nije predmet ni jedne posebne znanosti, nego samo filozofije. Uvod u filozofiju, ako je uvod vremenski prije same filozofije, pretpostavlja takoer vrijeme - vrijeme prije same filozofije, ali o samom vremenu ne moemo nita i nikako znati osim moda u samoj filozofiji. Zato je svaki uvod u filozofiju sam po sebi ve jedan filozofski uvod. Uvod u filozofiju i sam je mogu samo kao filozofski uvod, on je ve dio same filozofije, jedan njezin moment.

Uvod je prije, filozofija poslije, ali uvod u filozofiju jest sada, naa prva i sadanja zadaa, prezentni zadatak. U uvodu se u filozofiju krije vrijeme, kao uostalom i u njezinoj povijesti kako smo je na poetku letimino spomenuli. Naa je prva zadaa filozofski pro- motriti i promisliti kako to stoji s vremenom, s onim prije, poslije i sada.

Na to pitanje filozofija je dala niz razliitih odgovora od kojih emo izdvojiti onaj klasini, iz stare grke filozofije, dan kod Aristotela u IV. Prethodno treba znati da Aristotelova fizika nema nita zajedniko s fizikom kakvu mi poznajemo iz novog rijeka i onom suvremenom.

U Aristotelovoj analizi vremena saznajemo kako je vrijeme mjera kretanja ili promjene. Vrijeme nije isto to i kretanje ili promjena jer je kretanje samo u pokrenutom i u mjestu kretanja, a vrijeme je posvuda i podjednako pri svemu.

Preciznije ova mjera je broj i to broj s obzirom na prije i poslije tako da uvena definicija vremena glasi: vrijeme je broj kretanja s obzirom na prije i poslije.

Meutim ta naizgled tako jasna i nedvosmislena definicija pokriva uistinu itav sklop nedoumica u vezi s vremenom. Prije svega ini se kao da vremena uope nema jer se ono sastoji od prolosti, koja vie nije i od budunosti koja jo nije. Ako, nadalje, vrijeme imade dijelove, onda bi, ako ne cjelina, ono bar jedan njezin dio morao postojati.

Taj dio, meutim, moe biti samo trenutak sada izmeu prolosti i budunosti. Ali trenutak sada nije s druge strane dio vremena jer trenutak sada jest poput toke - od toke se meutim ne moe kao od dijela izvesti nikakva cjelina jer toka, kao bezdjelna, ne moe uope biti niega dio.

Osim toga to je to sada, je li ono uvijek isto ili stalno razliito? Stalno razliito ini se da nije jer sada nikad ne moe postati bivim, kad upravo jest sada, niti na isti nain moe postati drugaijim u nekom bivem sada, niti u nekom buduem. Ali ini se da nije ni uvijek isto. Poetak i kraj nekog vremena ne mogu biti isto, i to je bilo prije tisuu godina ne pada u isti as s onim danas.

Trenutak sada jest ujedno isti i razliit. Sada je isto i razliito kao spoj i razdvoj vremena -u slubi spoja sada je stalno isto kao nepomina toka koja mjeri vrijeme s obzirom na prije i poslije; u slubi razdvoja ono je toka po mogunosti uvijek druga.

U slubi sjedinjenja vremena sada je stalno isto i zbiljsko, u slubi njegove diobe ono je po mogunosti i uvijek drugaije.

HARISHANKAR PARSAI STORIES PDF

Vilijem Dzejms Erl Uvod u Filozofiju

Gozilkree Their results show the following: According to Anghileri It should be underlined that at the beginning of the education filozoriju children solve simple combinatorial situations primarily through direct experience play on the concrete level, while some of them are capable of solving combinatorial problems on the graphic level as well. An additional benefit is that origami constructions are carried out by folding instead of making them in the head or by drawing, Tins active aspect makes understanding and following the sequence of construction steps easier, and has the didactic benefit of developing deductive reasoning. Psychology Универзитет у Београду — Филозофски факултет A tanulok tudasanak In primary school mathematical literacy should represent a goal to be achieved by all students. It is a typical mistake, and indicates an erroneous analogy: They first make an unsyste- matic image: Calibra Kiado, Budapest 4. We have used the empirical research to check the successfulness of this model; pupils aged 7 to 9 participated in this research Cotic, Complete the following sentence to get a true statement. It is also interesting to note that verbally gifted children usually have a more balanced verbal and mathematical ability than the mathematically gifted — their high numerical and mathematical rea- soning ability will be more frequently accompanied by average or even below average results in verbal abilities.

ATMEL AT89C52 DATASHEET PDF

UVOD U FILOZOFIJU

Mikam A matematika nyelv hasznalatanak szintje a tanitokepzos hallgatoknal Later we do not differentiate between these ffilozofiju features of addition so strictly, we apply them together as the problem requires. In that way we obtain a process that should be carried out harmoniously within several frameworks. These express that R arrives at the meeting point M not later than C. Studies made by Thorndike mathematics and Terman giftedness have opened up uvkd two new areas of psychology, which still share many common k. Research has shown that gifted students are willing to express their needs; all we have to do is be willing to learn.

ISI PERJANJIAN HELSINKI PDF

Uvod u filozofiju

.

SKODA OCTAVIA PREISLISTE PDF

ERL UVOD U FILOZOFIJU PDF

.

Related Articles